Kompostiranje u stanu – da, moguće je
- 3 komentara
- 2 min čitanja
Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane), vrtni i zeleni otpad. Kompostirati možemo na hrpi u vrtu ili u posudi, na balkonu ili čak u stanu!
Zašto kompostirati?
- Smanjujemo onečišćenje tla, vode i zraka.
- Smanjujemo volumen otpada naše kante za smeće (39% otpada kućanstava čini biootpad).
- Rasterećujemo sustav gospodarenja otpadom.
- Proizvodimo kvalitetno prirodno gnojivo.
- Poboljšavamo strukturu tla i plodnost zemlje.
- Smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta.
- Smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana.
- Čuvamo okoliš.
- Štedimo novac (besplatno organsko gnojivo).
- Podižemo svijest bližnjih o važnosti recikliranja biootpada.
Gdje kompostirati?
Ako razmatrate kompostiranje u stanu, najidealnije mjesto je balkon. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor (dovoljan je prostor veličine kante). Ako nemate balkon, možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži. Kompostište možete napraviti sami ili ga kupiti u specijaliziranoj trgovini. Potičemo uradi sam tehniku!
Kako napraviti kompost?
Koraci kompostiranja u stanu:
- Na posudi zapremnine 40 – 60l s poklopcem izbušimo rupe promjera 4 mm na razmacima od 5 – 10 cm u svim smjerovima.
- Na dno posude stavimo cca 5 – 10 cm suhih grančica za drenažu (odvođenje vode) koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.
- Zatim stavljamo tanki sloj kartona i cca 5 – 10 cm suhog lišća.
- Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje koji djeluje kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje.
- Zatim dodajemo organski (vlažni) otpad iz kuhinje koji istovremeno miješamo s ugljičnim (suhim) materijalom (slama, lišće, grančice, usitnjeni karton) u omjeru 2:1 (vlažno : suho).
Kako kompostirati u stanu: video
Svaka 2 – 4 dana sadržaj treba promiješati radi prozračivanja, a također treba paziti da ne bude prevlažno. Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo što više različitog i što više usitnjenog materijala (sve usitnjavati na veličinu palca).
Kada kompostirati?
Reciklirati biootpad možete čitave godine. Zimi treba obratiti pozornost na omjer suhog i vlažnog otpada. Tijekom jeseni dobro je sačuvati suho usitnjeno drvo, grančice i lišće koje ćete potom miješati s vlažnim ostacima iz kuhinje.
Što NE kompostirati?
- Novinski papir i časopise u boji,
- plastiku,
- metal,
- staklo,
- lijekove,
- vrećice iz usisavača za prašinu,
- papirnate pelene,
- pepeo od ugljena,
- odjeću i obuću,
- cigarete,
- izmet pasa i mačaka,
- kosti,
- meso,
- masnoće,
- jela od mesa i ribe,
- osjemenjeni korov,
- bolesne biljke,
- lišće oraha,
- drvo koje je bilo bojano ili lakirano,
- papirnati i stakleni otpad,
- biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima,
- tekući ostaci hrane,
- mliječni proizvodi,
- ulja i masti,
- ambalaža,
- guma,
- opasni otpad.
Kompost – smrdi li?
Kod prevelike vlažnost dolazi do truljenja i neugodnog mirisa. Kod nedostatka vode, nasuprot, prestaje proces razgradnje, jer mikroorganizmi ne mogu “raditi” bez vode. Dakle, ako se pridržavamo omjera vlažnog i suhog otpada (2:1) te vodimo brigu o prozračivanju kompostane, neugodnih mirisa neće biti.
Štoviše, već nakon tridesetak dana, kompost bi trebao imati ugodan miris šumskog tla.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?
- Tomislav Stanić
- 1 min čitanja