Sinkopa ili nesvjestica je kratkotrajni iznenadni gubitak svijesti kojeg karakterizira gubitak položajnog tonusa, nakon kojeg većinom dolazi do spontanog oporavka. Sinkopa je posljedica hipoksije (smanjene opskrbe tkiva) mozga. Laički rečeno to bi značilo da je do gubitka svijesti došlo zbog slabe prokrvljenosti mozga.

Sinkopa većinom traje od 10 do 15 sekundi prilikom čega dolazi do gubitka svijesti. Osoba koja doživi sinkopu je nepomična i opuštena. Sinkopa je praćena hlađenjem ekstremiteta, slabim pulsom i plitkim disanjem.

Sinkopu je potrebno razlikovati od konvulzija (epileptičnih napada) koje mogu uzrokovati kratkotrajni iznenadni gubitak svijesti, izmjenična brza grčenja i opuštanja mišića, gubitak kontrole mokrenja/probave. Usprkos tomu, ponekad je nemoguće samo na temelju kliničke slike donijeti ispravnu dijagnozu i potrebno je stručno mišljenje specijalista neurologa.

Sinkopa ima i drugo značenje. Sinkopa u glazbi predstavlja ritamsku figuru čije je glavno svojstvo isticanje odnosno naglašavanje tona – zvuka u nenaglašenom dijelu takta, dobe ili dijela dobe.

Uzroci sinkope

Sinkopa može biti uzrokovana srčanim problemima, odnosno nedovoljnom opskrbom mozga krvlju što je većinom posljedica smanjenog srčanog minutnog volumena. Smanjeni srčani volumen može biti uzrokovan:

• stanjima koja ometaju venski povrat krvi u srce,
• presporim ili prebrzim radom srca, nepravilnim otkucajima, odnosno aritmijama,
• poremećenom funkcijom dijastole (vrijeme opuštanja srca),
• poremećenom funkcijom sistole (vrijeme kontrakcije srca), 
• poremećajima koji ometaju istjecanje krvi iz srca.

Cerebrovaskularni poremećaji (moždani udari) također mogu uzrokovati sinkopu. Međutim, riječ je o poremećajima koji vrlo rijetko uzrokuju sinkopu jer većina njih ne zahvaća centralne strukture mozga.

Ishemija (manjak kisika) bazilarne arterije, tijekom ishemične migrene može izazvati sinkopu. Premda je protok krvi kroz mozak zadovoljavajući, nedostatak neke tvari može uzrokovati gubitak svijesti.

Sinkopa se može pojaviti i tijekom nekih specifičnih funkcionalnih radnji kao što su kašalj, kihanje, gutanje i sl.

Nagli pad krvnog tlaka također može izazvati sinkopu. Takav pad krvnog tlaka često se događa zbog predoziranja lijekovima koji su namijenjeni za regulaciju krvnog tlaka (nitroglicerin) te je nešto češći kod starije populacije.

Dijabetičari su nažalost još jedna skupina koja je na udaru sinkope, pogotovo oni koji se liječe inzulinom. Sinkopa se često pojavljuje kao posljedica hipoglikemije, odnosno naglog pada razine šećera u krvi.

Jedan od mogućih uzroka sinkope je i anafilaksija odnosno alergijska reakcija na lijek, ubod kukca ili neku namirnicu.

Sinkopa kod djece može biti uzrokovana istim simptomima kao i kod odraslih. Sinkopa kod djece se može pojaviti kao posljedica naprezanja prilikom obavljanja velike nužde ili prilikom emocionalnog stresa i napinjanja prilikom plakanja. 

Uzroka sinkope je mnogo, stoga ćemo ih ovdje podijeliti u nekoliko jednostavnih kategorija. 

Poremećeni dotok ili odtok krvi u/iz srca:

• aortalna i mitralna stenoza,
• kardiomiopatije,
• ruptura miokarda,
• srčani tumori ili trombi.
• plućna embolija.

Srčane aritmije:

• bradiaritmije, 
• tahiaritmije,
• ishemija,
• zatajenje srca,
• poremećaj elektrolita,
• sindrom braće Brugada.

Vazovagalni uzroci:

Vazovagalna sinkopa je najčešći uzrok nesvjestice, a većinom se javlja kao reakcija na okidače kao što su prizori krvi ili ekstremni emocionalni stres. Ovom stanju često prethode: mučnina, osjećaj slabosti, zijevanje, strah, magljenje vida i pojačano znojenje.

• povećani intratorakalni tlak,
• kašalj,
• napor pri mokrenju ili obavljanju velike nužde,
• snažne emocije (bol, strah, pogled na vlastitu ili tuđu krv),
• gutanje,
• pritisak na karotidni sustav.

Ostala stanja koja mogu uzrokovati sinkopu:

• anemija,
• dugotrajno stajanje,
• trudnoća,
• hiperventilacija,
• hipoglikemija,

Lijekovi koji mogu izazvati sinkopu većinom su oni koji se primjenjuju u liječenju bradiaritmije, tahiaritmije i ortostatske hipotenzije. Bitno je napomenuti da postoji nekoliko faktora koji su znak da je vrijeme za uzbunu odnosno da sinkopa može biti fatalna:

• ako se sinkopa pojavljuje tijekom neke aktivnosti odnosno fizičkog napora,
• ako se sinkopa često pojavljuje u kratkim vremenskim razmacima,
• ako postoji šum na srcu ili neki drugi nalazi koji potvrđuju poremećaj srca,
• ako se sinkopa pojavljuje u starijoj životnoj dobi,
• ako tijekom sinkope dođe do velikih ozljeda,
• ako u obiteljskoj anamnezi postoji iznenadna smrt čiji je uzrok nepoznat.

Simptomi sinkope

Sinkopa se većinom manifestira različito, ovisno o uzroku. Kod nekih osoba dolazi s predosjećajem da nešto nije u redu, kod drugih dolazi naglo. Kao nagla pojava sinkopa je mnogo opasnija već u startu jer osoba može zadobiti teže ozljede. Sinkopa i kolaps idu ”ruku pod ruku” kada je uzrok trudnoća i anemija.

U nekim slučajevima postoji stadij presinkope čiji su simptomi sljedeći:

• zijevanje,
• mučnina,
• magljenje pred očima,
• osjećaj malaksalosti,
• osjećaj gubitka svijesti,
• nemogućnost ostanka u uspravnom položaju.

Kod sinkope se manifestiraju sljedeći simptomi:

• nagli pad krvnog tlaka,
• bljedilo lica,
• znojenje,
• hlađenje ekstremiteta,
• usporen i plitko disanje.

Sinkopa – dijagnoza

Dijagnostičku obradu je potrebno učiniti u što kraćem roku. Sinkopu je znatno teže dijagnosticirati što je nastanak sinkope vremenski udaljeniji. Podaci dobiveni od svjedoka još su jedan koristan podatak do kojeg je potrebno doći što prije.

Kako bi se dijagnoza sinkope potvrdila, potrebno je obaviti određene pretrage. EKG je jedna od pretraga koje se obavljaju kod svih osoba koje hitnu pomoć potraže nakon gubitka svijesti. Uz pomoć EKG-a mogu se otkriti poremećaji u radu srca. Uz pomoć EKG-a mogu se otkriti je li uzrok sinkope vezan uz srčane probleme ili nešto drugo. EKG test obično traje između 5 i 10 minuta.

Pulsnu oksimetriju uobičajeno je obavljati tijekom ili neposredno nakon napadaja sinkope kako bi se utvrdilo je li riječ o hipoksemiji (manjak kisika u krvi) koja može upućivati na plućnu emboliju. U slučaju da hipoksemija postoji, potrebno je obaviti CT pluća kako bi se isključila mogućnost plućne embolije.

U slučaju da se sinkopa javi kod žena reproduktivne dobi, potrebno je obaviti test na trudnoću. Ako bi uzrok sinkope mogla biti anemija – potrebno je napraviti laboratorijske pretrage krvi.

Ako je sinkopa izazvana tjelovježbom, izvodi se ehokardiografija (ultrazvučni pregled srca). Šumovi na srcu mogu upućivati na intrakardijalne tumore kao što je slučaj kod položajne sinkope. Kod osoba čija je se sinkopa pojavila pod utjecajem tjelovježbe potrebno je izvesti test opterećenja budući da postoji sumnja na povremenu ishemiju srčanog mišića (miokarda).

Test nagibnim ležajem izvodi se ako postoji sumnja na refleksno izazvanu sinkopu. Većinom se primjenjuje ako ehokardiografija ili test opterećenja ne pokazuju nikakve korisne rezultate koji bi mogli doprinijeti postavljanju dijagnoze.

Invazivno elektrofiziološko testiranje vrši se isključivo ako se prilikom drugih testiranja ne otkrije aritmija. Ova pretraga većinom se primjenjuje kod bolesnika se neobjašnjivom ponavljajućom odnosno recidivirajućom sinkopom. Ako postoji opravdana sumnja na konvulzivni poremećaj radi se EEG (elektroencefalografija – bezbolna i neopasna dijagnostička pretraga mozga).

Sinkopa – liječenje

Je li sinkopa poremećaj koji se može liječiti? Na to pitanje je teško odgovoriti ako nismo sigurni što je uzrok sinkope.

Liječnik na temelju simptoma i učestalosti bolesti u samom početku određuje dijagnostičke postupke, a nakon toga cilja na odgovarajuću terapiju.

Prvu pomoć osobi koja je doživjela sinkopu možete pružiti polaganjem osobe u ležeći položaj s podignutim nogama kako bi se olakšao priljev krvi u srce. Ne zaboravite provjeriti ima li osoba puls, ako nema – započnite s procedurom oživljavanja te pozovite hitnu pomoć.

Prerano podizanje osobe u sjedeći položaj može rezultirati ponavljanjem sinkope.

Obratite pozornost na upozorenja:

• Ako uzrok bezazlene sinkope nije jasan, a ona se ponavlja – prestanite voziti automobil i rukovati strojevima sve dok se ne utvrdi točan uzrok sinkope te se on ne počne tretirati odgovarajućom terapijom.
• Ukoliko se radi o konvulzijama, osoba će nakon buđenja biti zbunjena i oporavak može trajati satima, ovisno o težini napada.
• Ako je sinkopa uzrokovana srčanim aritmijama – nestat će naglo, a oporavak će biti brz.
• Ako doživite vazovagalnu sinkopu vjerojatno ćete osjetiti simptome upozorenja i simptome nakon oporavka.
• Uzroci sinkope poput srčane aritmije ili opstrukcije krvotoka mogu biti potencijalno smrtonosni.
• Premda je većina sinkopa uzrokovana bezazlenim uzrokom potrebno je biti pod oprezom.

Prevencija sinkope

Sinkopu je teško preventivno liječiti, no mogu se učiniti koraci koji će je barem odgoditi ako ne spriječiti. Osobe koje imaju dijagnosticiranu neku kardiološku bolest trebale bi redovito posjećivati liječnika, redovito odlaziti na kontrole te se pridržavati uputa koje je liječnik izdao.

Osobe s neurološkim oboljenjima kao i bolestima metabolizma (dijabetes) – trebale bi također slijediti ovaj naputak. Ako je sinkopa uzrokovana nekim pojavama i okolišnim čimbenicima, pokušajte izbjegavati te pojave.

Preporuča se:

• izbjegavanje naglog ustajanja,
• dugotrajno stajanje,
• izlaganje visokim temperaturama,
• obilni obroci.

Povoljno djelovanje ima primjerena hidracija organizma (2-3 L vode na dan) kao i abdominalni steznici i/ili kompresivne čarape.

Više o sinkopi možete pročitati u našem tekstu: Vazovagalna sinkopa – uzroci, simptomi i liječenje!

• aritmija
• cerebrovaskularne bolesti
• gubitak svijesti
• kardiovaskularni sustav
• krvne žile
• sinkopa
• vazovagalna sinkopa
• zdravlje srca