U Hrvatskoj je registrirano 315.298 osoba sa šećernom bolesti

Svjetski dan šećerne bolesti

Mnoge neočekivane i izazovne situacije s kojima smo se ove godine suočili, i s kojima se još uvijek suočavamo, potvrdile su koliko je važno zdravlje, prevencija bolesti te zdravstvena njega. Jedna od bolesti na koju je potrebno skrenuti pozornost je šećerna bolest, osobito na dan 14. studenoga kada se diljem svijeta obilježava Svjetski dan šećerne bolesti s ciljem podizanja svijesti javnosti o bolesti, njenoj problematici i mogućoj prevenciji.

Svjetski dan šećerne bolesti svake se godine fokusira na posebnu temu, a ovaj put tema je “Medicinske sestre i šećerna bolest”. Kroz ovu temu Međunarodna federacija za šećernu bolest (IDF) želi podići svijest o značaju uloge koju medicinske sestre imaju prilikom pružanja zdravstvene skrbi i podrške osobama koje žive sa šećernom bolesti. S obzirom na to da broj oboljelih osoba raste iz godine u godinu, uloga medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika postaje sve važnija.

U Hrvatskoj je registrirano 315.298 osoba sa šećernom bolesti

Osobe sa šećernom bolesti
Foto: Zagrebačko dijabetičko društvo

Prema podacima CroDiab registra i Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH), u Hrvatskoj je u 2019. godini registrirano 315.298 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolesti.

Procjenjuje se kako tek oko 60% osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti te je prema tome ukupan broj oboljelih u RH čak pola milijuna. To nije mala brojka i postavlja se pitanje što je s preostalih 40% osoba. Osim u liječenje oboljelih, potrebno je usmjeriti velike napore i u podizanje svijesti javnosti o simptomima kako bi se što veći broj oboljelih osoba dijagnosticirao te primio odgovarajuću liječničku skrb i time osigurao što veću razinu kvalitete života i izbjegao kobne komplikacije bolesti”, izjavio je dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., internist subspecijalist endokrinolog i dijabetolog u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, KB Merkur.

Podizanje svijesti o bolesti kao prvi korak prema odgovarajućem modelu liječenja

Prema podacima IDF-a predviđa se da će broj osoba sa šećernom bolesti do 2045. godine porasti na 700 milijuna. Upravo zbog moguće prevencije bolesti, postavljanja dijagnoze i liječenja iznimno je važno informirati, educirati i podići svijest javnosti o okolišnim čimbenicima koji utječu na pojavu bolesti, simptomima i načinima liječenja iste.

Osim genetskih čimbenika, na razvoj šećerne bolesti utječe današnji način života koji podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost te nezdrave prehrambene navike. A pravovremenim postavljanjem dijagnoze, promjenom životnog stila, redovitim liječničkim kontrolama, odgovarajućom zdravstvenom skrbi te potporom bližnjih moguće je spriječiti potencijalne komplikacije bolesti.

Novi model liječenja šećerne bolesti dostupan na teret HZZO-a

Šećerna bolest - sustav SAP
Foto: Zagrebačko dijabetičko društvo

Postoji nekoliko različitih modela liječenja šećerne bolesti tipa 1, a jedan od njih je i sustav SAP (eng. Sensor Augumented Pump). Radi se o senzorom potpomognutoj terapiji inzulinskom pumpom koja omogućuje uvid i upozorenja o promjenama u razinama glukoze u organizmu te automatsko zaustavljanje i nastavljanje isporuke inzulina. U odnosu na klasičnu terapiju, terapija inzulinskom pumpom imitira rad zdrave gušterače.

Klinički je dokazano da se upotrebom pumpe MiniMed™640G sa sustavom za kontinuirano praćenje glukoze Medtronic CGM, smanjuje broj hipoglikemija za 73 % u usporedbi s terapijom kod koje se koristi samo pumpa što korisnicima omogućava bezbrižan i bolji san. Ta dva uređaja aktiviraju tehnologiju SmartGuard™ koja automatski obustavlja isporuku inzulina prije pojave hipoglikemije čime se ublažavaju ili izbjegavaju njezine posljedice.

Činjenicu da nova tehnologija sprečava akutne komplikacije te dovodi do bolje regulacije i odgode kroničnih komplikacija bolesti, istaknula je i Ines Jakopanec, predstavnica Zagrebačkog dijabetičkog društva.

Senzorom potpomognuta terapija inzulinskom pumpom olakšava svakodnevnicu života s dijabetesom, a pogodna je za osobe s čestim, neprepoznatim i noćnim hipoglikemijama te osobama s visokom razinom glukovarijabilnosti. Ono što smatram najvrjednijim benefitom ove terapije je upravo mentalno zdravlje, jer je moguće svoj mozak odmoriti i povremeno se psihički isključiti te dati važnost drugim poslovima u životu. Dijabetes je posao 24-7, 365 dana bez pauze te mi puno znači na nekoliko sati odmoriti.“ istaknula je Jakopanec te dodala kako zahvaljujući tehnologiji alarmi upozoravaju o visokim i niskim vrijednostima glukoze. 

Vrijedi istaknuti kako je HZZO nedavno proširio indikacije i stavio senzore koji su kompatibilni s inzulinskim pumpama na listu bez dobne granice.

Prema tome, svaki korisnik inzulinske pumpe, uz preporuku dijabetologa, ima mogućnost na teret HZZO-a dobiti senzore.

Zahvaljujući razvoju novih tehnologija olakšava se svakodnevno liječenje osoba sa šećernom bolesti, no važno je naglasiti da bez obzira na to postoje mnogi drugi faktori koji utječu na kvalitetu života i na koje ne smijemo zaboraviti poput poticanja zdravog načina života, prepoznavanja simptoma i redovite liječničke kontrole. 

Članak uređen:

Ocjenite članak

4 / 5   1

Foto: Zagrebačko dijabetičko društvo

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

U Hrvatskoj je registrirano 315.298 osoba sa šećernom bolesti

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.