Hrvatski transplantacijski program izborio se s izazovom uslijed pandemije

Transplantacijski program

10. listopada obilježava se dan Europskog dana doniranja i transplantacije organa te je tim povodom tvrtka Astellas d.o.o. organizirala web konferenciju na kojoj su hrvatski stručnjaci s područja transplantacijske medicine razgovarali o programu transplantacije u vrijeme COVID-19 pandemije, kako je tekao transplantacijski program u prvom valu pandemije, s kojim su se izazovima susretali i što nam donosi budućnost transplantacijskog programa u Hrvatskoj, osobito ako se dogodi drugi val pandemije.

Transplantacija organa katkad predstavlja jedinu terapijsku opciju u spašavanju života pacijenta. Uspješna transplantacija omogućava novi život, ali i bolju kvalitetu života pacijentima te mnogima pruža mogućnost povratka normalnim životnim i radnim aktivnostima. Prema podacima Eurotransplanta, organizaciji koja okuplja transplantacijske centre, laboratorije i donatorske bolnice iz osam europskih država, doniranje organa i tkiva pomogla je spasiti čak 7.406 života prošle godine.

Mogućim donorima organa u Hrvatskoj smatraju se sve preminule osobe koje se za života tome nisu izričito protivile. Naš zakon ne propisuje obvezu traženja dozvole za eksplantaciju organa od obitelji umrle osobe, no u praksi se ipak poštuje stav obitelji. Zbog toga je važno govoriti o ovoj temi i upoznati svoju okolinu s osobnim stavom o doniranju organa poslije smrti.

U skladu s time, tvrtka Astellas d.o.o. pokreće kampanju »Što vas inspirira na darivanje« s ciljem podizanja svijesti o važnosti doniranja organa i transplantacijske medicine. U želji za educiranjem, dijeljenjem važnih informacija sa širom javnosti i inspiriranjem ljudi da budu donori i govore o ovoj temi, kampanja je aktivna na web stranici budidonor.hr te Facebook i Youtube kanalu.

Hrvatska je prema broju donora i transplantacija organa jedna od vodećih zemalja u svijetu s najkraćim vremenom čekanja na presađivanje organa.

Utjecaj pandemije COVID-19 na transplantacijski program u Hrvatskoj

Transplantacija - operacija
Foto: Astellas

Hrvatski transplantacijski program pozicioniran je na samom svjetskom vrhu što možemo zahvaliti visoko razvijenoj svijesti o doniranju organa i solidarnosti naših građana, vrsnosti transplantacijskih timova te učinkovitom organizacijskom modelu koji rezultira velikim brojem uspješnih transplantacijskih zahvata.

Članstvo u Eurotransplantu – međunarodnoj organizaciji čija je zadaća raspodjela organa za presađivanje primateljima iz zemalja članica – osiguralo je Hrvatskoj ravnopravno mjesto u društvu visoko razvijenih zemalja Europske Unije. Ipak, u ožujku 2020. zatekli smo se u situaciji na koju nitko od nas nije mogao biti spreman, a značajan utjecaj COVID-19 pandemije odrazio se i na kvalitetu i opseg Hrvatskog transplantacijskog programa koji je zahtijevao određenu prilagodbu.

,,U dogovoru s Ministarstvom zdravstva i Povjerenstvom za transplantaciju organa, krajem trećeg mjeseca smo zatvorili naše transplantacijske centre za elektivne transplantacije bubrega, osim u slučaju hitnih transplantacija neophodnih za spašavanje života pacijenata. Bez obzira na to, transplantacijski centar KBC-a Zagreb ostao je kontinuirano aktivan. Dnevno su se pregledavali bolesnici s transplantiranim bubregom, organizirali su se pregledi i upućivalo ih se u lokalne centre te smo rješavali nefrološke i kirurške komplikacije naših pacijenata ako je to bilo potrebno. Za vrijeme zastoja transplantacijskog programa zbog COVID-19 pandemije u KBC-u Zagreb napravljene su dvije transplantacije srca.”, rekao je predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Željko Kaštelan, dr. med.

KBC Zagreb najveći je nacionalni centar za transplantaciju bubrega i u svoje je transplantacijske timove promptno inkorporirao mikrobiologe i epidemiologe, a krajem svibnja nastavljen je transplantacijski program.

Kako tvrdi prof. dr. sc. Željko Kaštelan, situacija je sada poprilično optimistična: ,,Kada smo otvorili centre, dogodio se svojevrsni boom u broju transplantacija organa, tako da smo uskoro gotovo nadoknadili broj transplantiranih organa. Do kraja srpnja 2020. imali smo svega dvije transplantacije manje nego što smo ih imali krajem srpnja prošle godine.

Slično iskustvo podijelili su i stručnjaci iz drugih transplantacijskih centara. Prim. dr. Branislav Kocman, dr. med. i voditelj Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobilijarnu kirurgiju KB-a Merkur, ponosno je spomenuo brojku od 110 do 120 transplantacija jetre godišnje. Ove statistike čine KB Merkur najjačim transplantacijskim centrom po broju transplantiranih jetri u sustavu Eurotransplanta.

,,Bilo je očekivano da se od pojave COVID-19 pandemije ti brojevi smanje. U prvim mjesecima prije lockdowna napravili smo 28 transplantacija jetre, a od ponovnog pokretanja programa do danas još 41, dakle ukupno 69.” dodao je prim. dr. Branislav Kocman.

Iako je pandemija zaustavila uobičajeni transplantacijski program u Hrvatskoj, život i zdravlje pacijenta i dalje su ostali prioritetni:

,,Početkom lockdowna situacija je bila takva da je zbog nepoznavanja virusa bilo dosta straha i među liječnicima i među ljudima, a s druge strane i zbog nepoznavanja ponašanja virusa kod transplantiranih pacijenata. Iz tog razloga se na razini bolnice, a onda i u dogovoru s drugim centrima koji transplantiraju organe – Rebro, Osijek i Rijeka, odlučilo da bi prestali s transplantacijama koje nisu vitalne. Vitalne transplantacije su one kod kojih pacijent ima značajno veće rizike da umre od bolesti zbog koje mu je potrebna transplantacija, nego zbog moguće infekcije korona virusom. To su bile transplantacije jetre i u tom trenutku iskoristili smo donore koji su nam bili ponuđeni. U početku su to bila samo dva donora koji su transplantirani vrlo urgentnim pacijentima i obje transplantacije su prošle jako dobro.” naglasio je prim. dr. Branislav Kocman.

Krajem svibnja nastavljen je uobičajeni transplantacijski program bubrega i jetri u KB Merkur i zahvaljujući timu stručnjaka broj uspješnih transplantacija usporediv je onom iz 2019. godine.

Prof. dr. sc. Sanjin Rački, dr. med. i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC-a Rijeka također se osvrnuo na transplantacijski program u uvjetima nastalima uslijed pandemije. Iako je na početku same pandemije transplantacijski program bio velikim dijelom obustavljen, ubrzo se cijeli sustav uskladio sa svim epidemiološkim mjerama te se program nastavio te je virusu gotovo onemogućeno da utječe na daljnji nastavak programa.

,,Dosad smo u KBC Rijeci imali samo dva pacijenata sa COVID-19 infekcijom, jednu dijaliznu bolesnicu i jednog transplantiranog bolesnika iz Pule, svi su dobro prošli i nije bilo smrtnih ishoda čime smo zaista zadovoljni. Kroz ovih šest mjeseci pandemije izbjegli smo bilo kakvu daljnju opasnost za naše bolesnike te se istome nadamo i u budućnosti.” podijelio je svoje iskustvo prof. dr. sc. Sanjin Rački.

Što očekivati u transplantacijskom programu ako dođe do drugog vala pandemije?

Doniranje organa
Foto: Astellas

Gotovo 50 godina nakon prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj, program transplantacije stavljen je pred velik izazov ne samo na našem području već na globalnoj razini. Pandemija koja je ostavila svoj trag u gotovo svakoj pori našeg društva zaustavila je nakratko i ovu granu medicine.

Zahvaljujući timovima stručnjaka koji često borave u bolnicama i više od 24 sata, spremni su doći na posao u svako doba dana ili noći, stavljaju živote drugih ispred svojih osobnih prioriteta i potreba te svojom stručnošću i požrtvovnošću spašavaju živote drugih, u vrlo kratkom roku ponovo je uspostavljen gotovo uobičajen transplantacijski program u Hrvatskoj.

Danas je u transplantacijskim centrima osiguran sustav koji pacijentima, donorima, ali i samom osoblju, omogućava iznimno kontrolirane uvjete i izbjegavanje kontakata s potencijalnim COVID-19 pozitivnim pacijentima. Rutinski se provode PCR testovi, što osigurava veliku sigurnost i povjerenje bolesnika prema transplantacijskom postupku.

Takvi uvjeti ulijevaju povjerenje da će, ako dođe do drugog vala pandemije, ovaj sustav nastaviti funkcionirati poštujući sve propisane epidemiološke mjere i stavljajući živote i zdravlje bolesnika na prvo mjesto.

Kakva je budućnost transplantacije?

Operacija - transplantacija
Foto: Astellas

Ohrabrujuća je činjenica da svaki četvrti živi donor nije biološki povezan s primateljem organa, no razvoj medicine i njezin spoj s novim tehnologijama navodi nas na pitanje postoji li tome alternativa.

U Hrvatskoj je, prema riječima prof. dr. sc. Željka Kaštelana, vrlo mali broj takozvanih transplantacija sa živih donora, posebice u odnosu na neke druge zemlje u sustavu Eurotransplanta. Ako uzmemo u obzir da zdrava osoba može postati živi donor doniranjem bubrega ili dijela jetre, pluća, crijeva, krvi ili koštane srži, na taj način uvelike bismo mogli nadoknaditi manjak potrebnih organa za transplantaciju. Altruistično doniranje organa nepoznatim osobama nije praksa u Hrvatskoj, zbog kontroverzi potencijalnog rizika trgovine organima te se isključivo provodi između članova obitelji.

Prim. dr. Branislav Kocman kaže kako je Hrvatska s brojem donora pri samom vrhu u sustavu Eurotransplanta, zahvaljujući čemu smo dosad bili u mogućnosti poprilično dobro odgovoriti na potrebe pacijenata na listi čekanja za transplantaciju jetre. Dodao je kako Hrvatska u odnosu na svijet ima najkraće čekanje na transplantaciju jetre pa je transplantacija sa živog donora, koja je puno kompleksniji i rizičniji zahvat, ipak stavljena u drugi plan, dok se naglasak stavlja na kadaverične transplantacije.

Isto je i kada je u pitanju takozvani split-liver program u kojem govorimo o transplantaciji jedne jetre dvjema osobama. Najčešće se provodi tako da se manji dio jetre koristi za transplataciju u dječjoj kirurgiji, dok se veći dio jetre transplantira odrasloj osobi.

Hrvatska uspješnost u sustavu Eurotransplanta očituje se u eksplantacijskom programu gdje imamo preko 30 donora na 1.000.000 stanovnika što nas u odnosu na neke druge zemlje stavlja u sami vrh. Za usporedbu možemo uzeti Njemačku koja, bez obzira na razinu razvijenosti zdravstvenog sustava, na 1.000.000 stanovnika ima tek 10 donora.

U skladu s navedenim, prof. dr. sc. Željko Kaštelan iznio je činjenicu da u Njemačkoj pacijenti na transplantaciju bubrega čekaju u prosjeku 10 godina, dok je u Hrvatskoj to vrijeme puno kraće, 2 do 3 godine.

Novi algoritam u sustavu Eurotransplanta, koji je uveden prošle godine, trebao bi dodatno osigurati pravednost sustava jer uvodi nacionalni balans u kvaliteti doniranih i primljenih organa, no zaključke o istome ćemo moći iznositi tek nekad u budućnosti.

Prof. dr. sc. Sanjin Rački ističe kako u konačnici najviše ovisimo o nama samima. Gotovo 90% bubrega transplantira se unutar Hrvatske, a svega 10% ide u razmjenu Eurotransplant programom, pri čemu kao najveći izazov u razmjeni organa iz zemalja Eurotransplanta prim. dr. Branislav Kocman navodi financijski faktor samog transporta.

Budućnost donosi nove izazove, a nove tehnologije koje danas primjenjuju neke grane medicine otvaraju brojne mogućnosti i u transplantaciji. Robotizacija i 3D printanje medicini će uvelike olakšati neke dosad dugotrajne i iznimno kompleksne zahvate i procese. 3D printanje tkiva danas se već primjenjuje, no u transplantacijskoj medicini ovakva će tehnologija još neko vrijeme pričekati.

Kampanja »Što vas inspirira na darivanje« edukativnog je karaktera i pokrenuta je kako bi osvijestila javnost o važnosti doniranja organa i transplantacijske medicine. Prisutnost ove teme često je zanemarena, a zaista je važno podijeliti informacije sa širom javnosti i inspirirati ljude da doniraju i pomognu onima kojima je to potrebno.

Više informacija o samoj kampanji možete pronaći na:

Članak uređen:

Ocjenite članak

0 / 5   0

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Hrvatski transplantacijski program izborio se s izazovom uslijed pandemije

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.